Interna medicina

Ultrazvučna dijagnostika

Ultrazvučna dijagnostika ili ultrasonografija (UZV) radiološka je metoda oslikavanja koja koristi ultrazvučne valove  za dobivanje slike unutrašnjih struktura tijela.
Pri UZV pregledu ne upotrebljava se ionizirajuće zračenje (kao kod rtg. ili CT snimanja).Budući da se UZV snimanje događa u realnom vremenu, moguće je prikazati organe u kretnjama kao i protok krvi kroz žile.

EKG

Elektrokardiogram (EKG) je nacrt kojeg proizvodi elektrokardiograf, uređaj koji bilježi električnu aktivnost srca u određenom vremenu. Analiza valova i vektora depolarizacije i repolarizacije dovodi do važnih podataka u dijagnostici bolsti.

Srcem prolazi impuls koji se širi u tkiva oko srca. Mali dio tih struja dolazi do kože, a njih bilježe elektrode postavljene na kožu.

Nalaz EKGa utječe na terapiju i procjenu rizika kod bolesnika sa sumnjom na akutni infarkt miokarda te pomaže u dijagnostici poremećaja elektrolita (npr. hiperkalemija i hipokalemija).

EKG se koristi u "screeningu" za ishemijsku bolest srca u ergometriji te može biti povremeno koristan u nesrčanim bolestima kao što su plućna embolija i hipotermija.

Spirometrija

Spirometrija je pretraga kojom se mjeri obujam i brzina izdahnutoga zraka. Na temelju tih mjerenja donosi se zaključak o postojanju dišnih smetnji kao na primjer suženju dišnih putova, smetnjama širenja prsnoga koša pri disanju itd.
Glavni cilj spirometrije je rano otkrivanje patološkoga procesa u dišnim putovima.

Spirometar, aparat za ispitivanje funkcije pluća, može otkriti bolest prije nego sam bolesnik osjeti ikakvu tegobu ili smetnju pri disanju.